Methodology of Development of Purpose Maps in GIS Environment – Resource Management
Item
Title (Dublin Core)
eng
Methodology of Development of Purpose Maps in GIS Environment – Resource Management
hrv
Metodologija razvoja karata namjene zemljišta u GIS okruženju – upravljanje resursima
Description (Dublin Core)
eng
The purpose of this research was to determine the methodology of land capability evaluation with regard to an array of objective limiting factors when growing, for example, perennial crops. The methodology of relief parameterization was used in the method for calculating geomorphological parameters, and pedometric mapping methods were used to calculate pedological variables. Inventory of the actual condition of land cover was made based on sketches and maps that were gathered during field research. These sketches were then geo-referenced and overlapped with LANDSAT satellite images to determine the actual situation. The best locations for a particular type of perennial plantation were selected by using logic and spatial queries. Best locations (in this example for vineyards) were identified as an area overlap (areas with, according to the spatial plan, either valuable, especially valuable or other arable soils, southern relief exposition with the total annual incident light >1,208 KWh/m2, and the location where the relief slope is not higher than 12% and lower than 2%, or where elevation exceeds 110 m and soil acidity does not exceed 5.6 pH). The query resulted in a simple map. The map shows areas which are either suitable for viticulture (1) or not suitable for viticulture (0). Similar approach could be used also for thematic maps of different purposes, for example, urbanization maps, or mapping valuable sources of water, gas, thermal wells and other resources of special importance for the country. According to the results obtained in our example of finding the methodology for development of thematic maps in GIS environment, the total of 17,782 ha in the County area is suitable for viticulture. The best way of developing spatial plans for particular crops would be to develop maps of negative scores for all crops, and then to standardize these values to find the best possible crop for each location. Thematic GIS layers can be used as the foundation for loans, advice on what crop to choose, making decisions on land re-allocation and land use, reconstruction i.e. modified land use.
hrv
Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi metodologiju bonitiranja poljoprivrednog zemljišta s obzirom na niz objektivnih ograničavajućih čimbenika koji se povećavaju, na primjer, kod višegodišnjih kultura. Metodologija parametrizacije reljefa rabljena je za izračun geomorfoloških parametara, a pedometrijske metode kartiranja za izračun pedoloških varijabli. Stvarno stanje pokrova zemljišta inventarizirano je na temelju skica i planova koji su prikupljeni tijekom terenskog istraživanja. Te skice su zatim georeferencirane i preklopljene s LANDSAT satelitskim snimkama kako bi se odredilo stvarno stanje. Optimalne lokacije za pojedini tip trajnog nasada odabrane su primjenom logičkih prostornih upita. One su (u ovom primjeru za vinograde) identificirane kao područja preklapanja (lokacije gdje se prema prostornom planu nalaze ili vrijedna, osobito vrijedna tla ili ostala obradiva tla i južne ekspozicije reljefa s količinom ukupne godišnje upadne svijetlosti >1208 KWh/m2 i lokacije gdje nagib reljefa nije veći od 12% i manji od 2%, odnosno gdje nadmorska visina nije manja od 110 m i gdje tla nisu kiselija od 5.6 pH). Kao rezultat upita dobivena je jednostavna karta koja pokazuje područja koja su pogodna (1) ili nisu pogodna za vinogradarstvo (0). Sličan pristup može se koristiti i na tematskim kartama različite svrhe, na primjer, urbanističkim planovima, kartama izvora vode, plina, termalnih bunara i drugih resursa od posebnog značaja za državu. Prema dobivenim rezultatima u našem primjeru, za vinogradarstvo je pogodno ukupno 17.782 ha na području Županije. Optimalni način izrade prostornih planova za pojedine kulture bio bi izraditi karte negativnih bodova za sve kulture, a zatim standardizirati te vrijednosti kako bi za svaku lokaciju pronašli najbolju moguću kulturu. Tematski GIS slojevi mogu se rabiti kao osnova kreditiranja, savjeta o izboru kulture, donošenja odluka o preraspodjeli i korištenju, rekonstrukciji odnosno prenamjeni korištenja zemljišta.
Creator (Dublin Core)
Jurišić, Mladen
Frangeš, Stanislav
Plaščak, Ivan
Šiljeg, Ante
Subject (Dublin Core)
eng
geo-information systems (GIS); methodology; thematic maps; resource management; spatial plan; purpose map; EU pre-accession funds
hrv
geoinformacijski sustavi (GIS); metodologija; tematske karte; upravljanje resursima; prostorni plan; karta namjene zemljišta; pretpristupni fondovi EU
Publisher (Dublin Core)
Croatian geodetic society
Date (Dublin Core)
2013
Type (Dublin Core)
text
info:eu-repo/semantics/article
info:eu-repo/semantics/publishedVersion
Format (Dublin Core)
application/pdf
Identifier (Dublin Core)
https://hrcak.srce.hr/103157
eng
https://hrcak.srce.hr/file/151724
Source (Dublin Core)
Geodetski list
ISSN 0016-710X (Print)
ISSN 1849-0611 (Online)
Volume 67 (90)
Issue 1
Language (Dublin Core)
eng
Rights (Dublin Core)
info:eu-repo/semantics/openAccess
Full-text papers can be used for personal or educational purposes only. Authors' and publisher's copyrights must be acknowledged.